Finansije i Osiguranje - Hrvatska

Konverzija kredita u lipnju, dužnicima 15 dana za odluku

Do kraja idućeg tjedna Vlada bi trebala predstaviti prijedlog konverzije kredita u švicarskim francima, a zasad je poznato da bi je trebalo provesti tako da se otpiše 22 posto glavnice i na ostatak duga obračuna kamata od 5,6 posto.

Dobitak za kraće otplate

Primjena zakona planira se već od lipnja, s time što bi dužnici imali rok od 15 dana da se izjasne hoće li dalje kredit otplaćivati u francima ili eurima. Zabranila bi se i ovrha nad stanovima kad dug padne ispod 50.000 kuna. Mnogi su se dužnici prihvatili kalkulatora kako bi izračunali isplati li se taj manevar, ali sve su računice nepouzdane jer nitko ne zna što će biti s tečajem. Naša je procjena da će nakon konverzije rate preostalog kredita od stotinjak tisuća franaka ostati slične kao što su i sa zamrznutim tečajem. Ipak, otpis glavnice duga velik je dobitak za dužnike, premda ga oni i ne moraju tako doživljavati jer će ga poništiti veća kamatna stopa.

Prema podacima HNB-a, prosječna kamatna stopa stambenih kredita u eurima lani je bila 5,75 posto te kao i svi prosjeci pokazuje srednje stanje. Noviji krediti imaju niže kamate od prosjeka, dok su stari eurski krediti skuplji i kamate su najčešće iznad 6 posto. Autori Vladina prijedloga imaju namjeru približiti cijenu kredita u francima i eurima, ali i u toj transakciji dio će dužnika proći bolje, a dio bi mogao dobiti čak i veće mjesečne rate. Sugovornik iz bankarskih krugova ističe da bi za dugogodišnje dužnike, ljude kojima je za otplatu kredita ostalo devet i više godina, konverzija po predloženim uvjetima mogla biti nepovoljnija u odnosu na postojeće rješenje.

No, mana je postojećeg rješenja što će se zamrznuti tečaj primjenjivati do kraja veljače 2016., a nitko ne može predvidjeti kakav će tečaj biti kasnije. Od banaka se očekuju što precizniji izračuni kako bi se dužnici mogli izjasniti. Ako eurozona izađe iz recesije i mjere koje je pokrenula europska središnja banka počnu davati rezultate, tad će tečaj franka slabjeti. Ako se, pak, eurozona raspadne, franak će nastaviti jačati pa bi dužnička kriza s kreditima u francima ponovno mogla eksplodirati. Naš sugovornik ističe da se o isplativosti konverzije ne bi trebali dvoumiti ljudi kojima je do kraja otplate stambenih kredita ostalo nekoliko godina jer će s njom biti na sigurnom dobitku. Ostali će morati dobro odvagnuti.

Povoljnost za banke

HNB navodi da će 15-ak tisuća dužnika kredit otplatiti u idućih šest i pol godina, no za 27.000 građana koji će kredit otplaćivati još 12 do 25 godina tečajni rizik bit će stalna prijetnja. Sugovornik iz Vlade uvjeren je da će 95% dužnika prihvatiti konverziju. Rješenje je povoljno i za banke jer teret otpisa dijele s državom i rješavaju se sudskih postupaka. Građani u CHF imaju stambenih kredita u visini 20,2 mlrd. kuna, a u eurima 31,64 mlrd. Dosad su prestali vraćati 4,4 mlrd. kuna, i to 2,64 mlrd. u francima i 1,76 mlrd. u eurima. Udruga Franak ističe da teret konverzije trebaju podnijeti HNB i banke, a ne država.